Uz podršku Vlade Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Ministarstva za boračka pitanja, u organizaciji Fondacije „Istina za Goražde“ Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, juče je u Sarajevu održana press konferencija o realizaciji Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina na području regije Goražde. Na press konferenciji, pored predsjednika Fondacije Kasima Brdara, govorili su i premijer BPK Goražde Emir Oković, ministar za boračka pitanja Eniz Halilović te ratni komandant 3. bataljona 1. drinske brigade i nosilac najvećeg ratnog priznanja značke „Zlatni ljiljan“ Derviš Hadžić-Dedo.
Analiza je imala za cilj utvrđivanje propusta i površnosti u realizaciji Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina na području nekih opština regije Goražde i davanje preporuka organima vlasti, tužilaštvima i sudovima u BiH koji su zaduženi za realizaciju Državne strategije. Rad na ovoj analizi obuhvatio je ratne zločine nad Bošnjacima koji su se dogodili na područjima bivših opština Višegrad, Goražde, Rogatica, Čajniče i Rudo. Kako je istaknuto, dominantan fokus ove analize je usmjeren na Goražde i status predmeta ratnih zločina u odnosu na karakter rata i status ove sigurnosne zone UN-a. Sve činjenice i podaci uzeti su iz utvrđenih činjenica na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, dokaza potvrđenih pravosnužnim presudama ovog suda i Suda BiH kao i podacima Instituta za nestale osobe u BiH.
Kako je istaknuto, prema dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u ovih šest opština policija i vojska Republike Srpske, paravojne formacije i JNA ubili su preko pet hiljada Bošnjaka, a od tog broja blizu dvije hiljade žena i stotine djece. Višegrad je nažalost bio svjedok „živih lomača“, Foča masovnih silovanja, a Rogatica „živih štitova“, dok je Goražde kao zaštićena zona UN-a cijeli period rata bilo u okruženju i opsadi bez vode, hrane i struje, izloženo sistematskoj kampanji granatiranja i snajperskog djelovanja čije posljedice su imale smrt stotina civila svih starosnih dobi, uključujući i djecu, ranjavanje na hiljade ljudi, izgladnjavanje stanovništva, zaustavljanje i pljačku humanitarnih konvoja. Za sva ova zlodjela postoje naredbe i drugi dokumenti, izvještaji međunarodnih organizacija, utvrđene činjenice u dosadašnjim sudskim procesima, svjedoci i sudionici stradanja. Goražde je preko 1.300 ratnih dana bilo u okruženju, potpuno izolovana enklava sa oko 70.000 Bošnjaka od čega oko 40.000 protjeranih i raseljenih iz susjednih opština.
Prema riječima predsjednika Fondacije „Istina za Goražde“ BPK Kasima Brdara, pored svega navedenog, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine izloženi su progonu za izmišljeni šamar zarobljeniku, za izgubljeni kilogram težine zarobljenog vojnika, za nehumane uslove držanja i spašavanja zarobljenika u srušenom i gladnom Goraždu, dok do danas, nažalost, nije podignuta niti jedna optužnica za ratne zločine i kršenje zakona i običaja ratovanja protiv vojnih i civilnih lica Republike Srpske za četiri godine opsade Goražda i masovnog stradanja Bošnjaka na ovom prostoru.
„Međutim, do danas su donesene dvije presude sudova u BiH kojima su četiri pripadnika Armije BiH koji su ratovali u Goraždu, osuđeni za ratni zločin protiv zarobljenika dok su još četvorica osuđena za krivično djelo, ratni zločin protiv civilnog stanovništva na ukupno 70 godina zatvorske kazne. Za dva pripadnika Armije BiH u Goraždu donesena je oslobađajuća presuda po optužnici za krivično djelo protiv ratnih zarobljenika. Trenutno se vode dva sudska postupka protiv četiri lica pripadnika Armije R BiH i policije u Goraždu po optužnicama za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Tužilaštvo BiH je predalo Sudu BiH na potvrđivanje optužnice protiv pet pripadnika Armije RBiH za zločin protiv ratnih zarobljenika, koja je potvrđena 05. februara 2019.godine. Prema podacima dobijenim od pozvanih svjedoka, vode se još četiri istage Tužilaštva BiH protiv pripadnika Armije RBiH za ratne zločine protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti. Sa ovog mjesta pozivamo institucije BiH i ostale institucije kojim upućujemo ovaj dokument da HITNO poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se dosljedno provodila Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, prvenstveno na području regije Goražde i u cijeloj državi BiH“- ističe Brdar.
Na nivou organa vlasti Bosansko-podrinjskog kantona Goražde postoji jedna kritika i potreba da činjenica terora i opsade Goražda dobije svoju materijalizaciju, svoj sud, putim relevantnih pravosudnih organa u BiH- kazao je premijer BPK Goražde Emir Oković.
„Skupština BPK Goražde kao najveći zakonodavno- pravni organ, u tri navrata, od 2010.godine pa do 2017.godine, imala je svoje tematske sjednice kako bi negodovala i ukazala na činjenicu da nema procesuiranja predmeta ratnih zločina i svih onih kvalifikacija koje poznaju krivični zakoni u BiH. Dakle, nema niti jedne podignute i potvrđene optužnice za teror i opsadu Goražda, što stanovništvo na tom području jako boli i vrijeđa. S druge strane, imamo pojedine optužnice gdje u samom opisu kvalifikacija se između ostalog kaže da je žrtva imala jedan obrok dnevno, a ja vam odgovorno tvrdim da je jedan obrok dnevno čitavo stanovništvo tog područja u ratu, u najvećem dijelu imalo, odonosno da nije imalo više od tog jednog obroka dnevno, što dovoljno ukazuje na dovoljnu količinu terora i opsade. Čitava priča se vezuje za utvrđenu Strategiju procesuiranja predmeta ratnih zločina, ona otprilike u nekim svojim osnovnim postulatima traži da prije svega budu procesuirani najprioritetniji slučajevi, a čini nam se, cijeneći neke druge sredine, da kvalifikacija terora i opsade, apsolutno, ima tu kvalifikaciju prioritetnih predmeta. S te strane, postoji niz zaključaka koje su utvrdili Skupština BPK Goražde i Vlada, a isti su dostavljeni organima, prije svega pravosudnim, a naravno i onim koji utvrđuju strategiju i prate njenu implementaciju“-riječi su premijera BPK Goražde Emira Okovića.
Ministarstvo za boračka pitanja BPK Goražde će i u narednom periodu pružiti svu potrebnu podršku kako bi zločin na području naše regije adekvatno bio procesuiran.
„Svjesni teškog psihološkog stanja cjelokupnog stanovništva ovih prostora kako u ratu, tako i poslije, posebno onih koji su izgubili svoje najmilije, potisnuti stalnom nepravdom koja se ogleda kroz privođenje, saslušanje, podizanje i potvrđivanje optužnica, kao i donošenje presuda pripadnicima Armije R BiH dok od strane agresora još uvijek nije niko odgovarao za počinjene ratne zločine nad ovim gradom, odnosno nad goraždanskom regijom i gradom Goraždem u periodu od 1992-1995.godina, javila se i nametnula potreba za osnivanjem Fondacije „ Istina za Goražde“ BPK -riječi su ministra za boračka pitanja BPK Goražde Eniza Haliovića.
Trenutno, na području ove regije žrtve su osuđene na 70 godina robije, dok niti jedan zločinac nije optužen. Iz tog razloga traži se i zahtijeva pravda odmah i prekid ovog novog zločina nad potvrđenom i višestruko ubijenom žrtvom.
„Više nas boli ovaj period poslije rata, kad privode naše ljude i gdje za sve te učinjene zločine u tom gradu još niko nije odgovarao, a u svom izlaganju sam naveo kolika je cijena opstanka tog grada i kakvi su ciljevi bili. Mi na ovaj način želimo da podsjetimo javnost na sva stradanja grada Goražde u periodu rata, a važno je napomenuti da smo pored svih stradanja opet prvi pružili ruku i postali prvi otvoreni grad u BiH“-kazao je bivši komandant 3. bataljona 1. drinske brigade i nosilac najvećeg ratnog priznanja značke „Zlatni ljiljan“ Derviš Hadžić-Dedo.
