O zimskoj zaštiti u voćnjacima na današnjoj press konferenciji govorila je dipl.ing.poljoprivrede Sadeta Ahmetović, uposlenica Izvještajno prognozne službe Ministarstva za privredu BPK Goražde.
„Svako stablo bez obzira da li se radi o većim voćnim nasadima ili pojedinačnim stablima zahtijeva njegu tokom cijele vegetacije te je zimska zaštita obavezna mjera koju je potrebno izvršiti u voćnim nasadima“ – istaknula je na početku press konferencije Sadeta Ahmetović.
To podrazumijeva uklanjanje iz voćnjaka suhih, polusuhih grančica, mumificiranih plodova, suhog lišća, biljnih ostataka te rezidbu voćki i upotrebu zaštitnih sredstava.
S porastom dnevnih temperatura zraka stvaraju se povoljni uslovi za razvoj velikog broja uzročnika biljnih bolesti i štetočina na voćkama, koji su prezimili ispod kore drveta, pukotinama, na stablu, granama i drugim skrivenim mjestima.
„ Posebnu pažnju treba obratiti na voćna stabla koja se nalaze u blizini šume, jer šumski insekti mogu da polože jaja i na voćnim stablima. Imali smo slučaj 2018. godine, kada su štete na voćnim stablima bile pričinjene od strane malog mrazovca“- riječi su Sadete Ahmetović.
Navodi da je poslije završene rezidbe voćki potrebno izvršiti zaštitu preparatima na bazi bakra, uz dodatak mineralnog ulja ili gotovim preparatima koji u sadrže i bakar i mineralno ulje.
Bakar smanjuje infekcioni potencijal uzročnika bolesti kao što su:
- Bakteriozna plamenjača jabučastog voća, čiji je uzročnik bakterija Erwinia amilovora. Radi se o fitopategenoj bakteriji koja se nalazi na karantinskoj listi štetnih organizama. Bakterija najčešće napada voćna stabla jabuke, kruške i dunje. Inficirani listovi izgledaju kao da su spaljeni i ostaju na stablu tokom zime . Jednogodišnji izboji se savijaju u obliku „pastirskog štapa“, plodovi se smežuraju i mumificiraju . Održava se u ranama na stablu formirajući kapljice bijele boje eksudat-iscjedak koji sadrži bakterije.
- Kovrčavost lista breskve, čiji je uzročnik gljiva Taphrina deformans. Inficirani listovi dobijaju tamno crvenu boju uvrću se i opadaju. Biljka se dodatno iscrpljuje formirajući nove listove. Zaštita se vrši isključivo preventivno.
- Sušenje cvjetova i grančica koštićavog voća, čiji je uzročnik gljiva Monilia laxa. Najčešće napada višnju i trešnju . Inficirani cvjetovi izgledaju kao da su vatrom spaljeni.
- Šupljikavost lišća koštićavog voća, čiji je uzročnik gljiva Stigmina carpophylla. Inficirani listovi usljed smanjenja fotosintetske funkcije propadaju, a tržišna vrijednost plodova je smanjena.
- Rogač šljive, čiji je uzročnik gljiva Taphrina pruni. Inficirani plodovi rastu brže nego zdravi, deformišu se i izgledaju iskrivljeno. Takvi plodovi se osuše ili ih napada monilija.
- Krastavost lista i ploda jabuke i kruške, čiji je uzročnik gljiva Venturia. Primarnu infekciju uzrokuju askospore koje inficiraju list stvarajući kraste na njima, a sekundarnu infekciju uzrokuju konidiospore inficirajući plodove. Takvi plodovi su nerazvijeni puni krasta što utiče na smanjenje tržišne vrijednosti.
- Suzbijaju se uzročnici bakterioznog raka voćnih vrsta.
Mineralno ulje guši štetnike, zaustavlja se dalji razvoj položenih jaja, a slojem ulja se zatvaraju rane nastale prilikom mehaničkih oštećenja i rezidbe. Suzbija između ostalih: odrasle jedinke i larve kruškine buhe, lisnih ušiju, crvenog pauka, jabučnog cvjetojeda, moljca i savijača, jaja šumskih insekata i niz drugih patogena.
„ Zimsku zaštitu u voćnjacima ne treba propuštati i potrebno je izvršiti prije kretanja vegetacije. Preparate koristiti u skladu sa priloženim uputstvom, prekrivanjem cijelog stabla, po mirnom vremenu, na temperaturi iznad 7 stepeni Celzijusa i kad nema opasnosti od niskih noćnih temperatura“- poručila je dipl.ing.poljoprivrede Sadeta Ahmetović na kraju današnje press konferencije, uz napomenu da će Izvještajno prognozna služba Ministarstva za privredu, kao i do sada, na vrijeme obavještavati građane našeg kantona i poljoprivrednike o preventivnom djelovanju kako bi svoje voćnjake i usjeve održavali zdravim.