U organizaciji Minstarstva za boračka pitanja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja BPK porodice poginulih, predstavnici vlasti, preživjeli saborci, komandanti i branioci Goražda danas su obilježili 23. godišnjicu pogibije načelnika Štaba 43. drinske udarne brigade Ferida Dizdarevića i osam pripadnika izviđačko-diverzantske čete 43. drinske udarne brigade ARBiH.
U Velikoj sali Centra za kulturu Goražde upriličena je Akademija posvećena pogibiji legendardnog komadanta Ferida Dizdarevića i njegovih saboraca gdje su svoja sjećanja na te dane iznosli preživjeli saborci Zahid Habibović i bivši pripadnik voda 43. drinske udarne brigade Salko Omerović.
U minskom polju kod Čajniča 10. februara 1994. godine poginuli su načelnik Štaba i pripadnici Izviđačko – diverzantske čete Ferid Dizdarević, Muris Džananović, Amir Pašić, Sabahudin Terović, Salem Omerović, Nijaz Karović i Bajro Kostić.
Svoje živote su dali na najhumanijem vojničkom zadatku, u akciji izvlačenja tijela saboraca Arifa Omerovića i Vejsila Hasovića, koji su noć ranije poginuli u operaciji izviđanja agresorskih, artiljerijskih položaja. Četvorica njih posthumno su odlikovani najvećim vojnim priznanjem „Zlatni ljiljan“.
O značaju i doprinosu poginulih heroja za odbranu ovih prostora govorili su komadant IBOG-a Ferid Buljubašić, komadant 1.slavne višegradske brigade Ahmet Sejdić, predsjednik Saveza dobitnika najvećih ratnih priznanja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Derviš Hadžić Dedo, načelnik općine Goražde Muhamed Ramović, kao i ministar za boračka pitanja BPK-a Goražde Šemso Muslić.
Iako su mu mnogi ukazivali na rizike koje nosi akcija duboko u neprijateljskoj teritoriji, Dizdarević je govorio kako sebi nikad ne bi mogao oprostiti da vojnike, koji su mu se među prvima priključili u pružanju otpora agresoru, ostavi tamo. U akciji je ranjeno 17 boraca, a dramatično izvlačenje tijela poginulih i ranjenih iz minskog polja trajalo je cijelu noć kroz snijeg dubine oko jednog metra.
Također, na šehidskim mezarjima Glamoč i Kolijevke, gdje danas počivaju Dizdar i njegovi saborci, položeno je cvijeće i proučena dova.
