Mentalno zdravlje pojedinca, kažu stručnjaci, podrazumijeva lični osjećaj psihičkog blagostanja, uspješnosti i zadovoljstva, predstavlja važan izvor kvalitetnog življenja a ujedno je i važan resurs za porodicu i društvo.
Izostanak mentalnog zdravlja, bez obzira na tjelesno, uvijek znači duševnu patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom polju. Stoga je važno, uvijek iznova, ponavljati kako „nema zdravlja bez duševnog zdravlja“ a javno-zdravstvenim mjerama graditi osnove za visokokvalitetno mentalno zdravlje društva i pojedinca u njemu.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava pod okriljem Svjetske federacije za mentalno zdravlje, prilika je da se javnosti skrene pažnja na pitanja mentalnih poremećaja i očuvanja mentalnog zdravlja ljudi. Iako su mentalne bolesti sve češće na popisu globalnih javno-zdravstvenih problema, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije vidljivo je kako više od 40 posto zemalja nema nacionalnu politiku za zaštitu mentalnog zdravlja.
O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“. Od Štamparova govora na zasjedanju prve Skupštine svjetske zdravstvene organizacije, 25. juna 1948. godine do danas prošlo je 66 godina, a jednako je aktuelno ono što je, između ostalog, rekao: „Bolest nije posljedica samo fizičkih i bioloških faktora. U pitanjima zdravlja sve veću ulogu igraju ekonomski i socijalni faktori, i ti se problemi trebaju rješavati ne samo s tehničkog već isto tako i sa sociološkog stajališta. Zdravlje treba biti faktor stvaranja boljeg i sretnijeg života. Budući da je zdravlje osnovno pravo svakog ljudskog bića, zajednica je dužna osigurati ljudima što potpuniju zdravstvenu zaštitu”.
ŽIVJETI SA ŠIZOFRENIJOM
Ove godine središte interesa Svjetske zdravstvene organizacije je življenje sa šizofrenijom. Cilj je povećati svijest o činjenicama da je šizofrenija lječiva bolest, da je liječenje učinkovitije u njenim ranijim fazama, a da više od 50 % osoba sa šizofrenijom ne dobiva prikladnu njegu. Šizofrenija pogađa oko 24 milijuna ljudi širom svijeta, a 90 % osoba s neliječenom šizofrenijom živi u zemljama u razvoju. Važno je shvatiti da je brigu o osobama sa šizofrenijom moguće provoditi na društvenoj razini, aktivnim uključivanjem porodice i zajednice.
Iako je šizofrenija težak oblik mentalne bolesti koja pogađa 7 od 1000 odraslih osoba, najčešće između 15 i 35 godina, incidencija je niska (3-10 000), a prevalencija visoka zbog njene kroničnosti. Postoje učinkovite farmakološke i psihosocijalne intervencije, a što liječenje prije započne, to će ono biti učinkovitije. Nažalost, većina osoba s hroničnom šizofrenijom nije liječena, što doprinosi hroničnosti. Stoga su postavljeni pilot projekti koji za sada u nekoliko zemalja u razvoju (Indiji, Iranu,Pakistanu, Tanzaniji, Gvineji Bisao) pokazuju da je pružanje zaštite ljudima s teškim mentalnim bolestima moguće kroz primarni zdravstveni sistem putem odgovarajuće obuke osoblja primarne zdravstvene zaštite, dostupnosti osnovnih lijekova, osnaživanja i pomaganja porodica za mogućnost pružanja kućne njege, osiguravanja podrške stručnjacima za mentalno zdravlje te javnog obrazovanja u cilju smanjenja stigme i diskriminacije.
OČUVANJE MENTALNOG ZDRAVLJA
Deset jednostavnih koraka za očuvanje mentalnog zdravlja (Health Education Authority):
1. Prihvatite sebe onakvim kakvi jeste. Naša uvjerenja, porijeklo, kultura, religija, pol i životno iskustvo čini nas onakvim kakvi smo. Svako ima pravo biti poštovan, uključujući i vas.
2. Razgovarajte o tome – većina ljudi se osjeća otuđenim i preopterećenim svojim problemima. Ponekad, pomaže ako o tome razgovarate i podijelite svoja osjećanja s nekim.
3. Njegujte prijateljstva – ne morate uvijek biti jaki i sami se boriti. Prijatelji su važni, posebno u teški vremenima.
4. Uključite se u zajednicu – upoznavanje novih ljudi i uključivanje u zajednicu može učiniti mnogo i za vas i za druge.
5. Budite aktivni – redovno vježbanje može pomoći ako ste depresivni ili nervozni, vježbanje vam daje više energije, pronađite nešto u čemu uživate: sport, ples, šetnja.
6. Naučite nešto novo – bilo da je to zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promjenu posla povećaće vaše samopouzdanje.
7. Učinite nešto kreativno – bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže ako ste nervozni ili u depresiji, pomaže vam vratiti samopouzdanje, muzika, čitanje poezije, slikanje/crtanje ili kuhanje, pronađite ono u čemu uživate.
8. Opustite se – pronađite vrijeme samo za sebe, uključite u vaš dan stvari koje vas ispunjavaju: čitanje, slušanje muzike, sviranje ili meditacija, sve što vas relaksira i u čemu uživate.
9. Obratite se za pomoć – znajte da je svakome potrebna pomoć, nije sramota tražiti pomoć, čak i ako vam je neugodno zbog toga. Obratite se prijateljima, roditeljima, ljekaru.
