Sarajevski IPSA institut uradio je idejno rješenje najkraće ceste koja bi trenutnu udaljenost između Sarajeva i Goražda skratila za oko 40 kilometara. U ovoj godini, kako saznajemo, trebao bi biti urađen i glavni projekat.
– Studija je pokazala da bismo sa nekih 13 kilometara nove ceste putnu komunikaciju ka Sarajevu skratili za gotovo 40 kilometara. Radi se o idejnom rješenju koje predviđa izgradnju ceste dolinom Podhranjenskog potoka i tunela Hranjen, kao neizbježne opcije koju prirodno okruženje uslovljava. Idejno rješenje je usklađeno sa evropskim standardima, brzina kretanja bi bila 80 kilometara na sat, cesta se proteže ispod snježne granice, a njenom izgradnjom ostvarili bi i priključak na Sveobuhvatnu regionalnu transportnu mrežu za jugoistočnu Evropu, koja povezuje susjedne države Srbiju, Crnu Goru i dalje Makedoniju – kazao nam je premijer BPK Goražde, Emir Oković.
Potrebno oko 100 miliona KM
Kvalitetnija putna komunikacija Goraždu je obećana još u Dejtonu. Značaj pravca kojim bi se iz doline Drine do glavnog grada države stiglo za oko sat vremena niko ne može osporiti. – Trebamo biti realni i priznati da trenutni kapacitet saobraćaja nije toliki da možemo govoriti o nekoj cesti najvišeg ranga, ali projicirana brzina kretanja zadovoljava evropske i standarde SITO mreže. Dužina tunela je preko pet kilometara. U nacrtu prostornog plana FBiH on je bio rezervisan u prostoru sa dužinom od skoro osam kilometara. Ova studija IPSA-e je pronašla kraću varijantu i ako pogledamo okruženje i savremene trendove u inžinjerstvu izgradnje ipak moramo reći da to i nije preambiciozan projekat. To je realan zahvat i mi ćemo na njemu insistirati, jer to je definitivno najznačajnija priča za istočnu Bosnu, koja Goražde iz neke karaule pozicionira u centar zbivanja – ističe Oković. Procjenjuje se da će za izgradnju ove ceste biti potrebno oko 100 miliona KM, ali precizni podaci bit će poznati nakon izrade glavnog projekta. – Kanton Sarajevo nas jako podržava u tome, u strategiju tog Kantona je ugrađena ta ideja, a imamo podršku u dijelu Vlade FBiH i Vijeća ministara – dodaje Oković.
Privredni rast
Prema riječima Okovića i u 2015. godini nastavljen je pozitivan trend privrednog razvoja. „Prevent“ nastavlja sa rastom, firme iz namjenske industrije moraju širiti kapacitete, a proizvodnja je pokrenuta i u Tvornici alata. Kapital ne poznaje granice pa je „Emka Bosnia“ kupila fabriku u Valjevu, „Okac“ Tvornicu mašina u komšijskom Novom Goraždu, a „Fekry“ pogone fočanskog „Maglića“ i čajničke „Stakorine“. – 2015. je obilježio daljnji privredni rast. Statistički, radi se o rastu od oko pet posto i po prvi put smo prešli broj od 7.000 zaposlenih. Međutim, opšta slika u privredi BPK je da su pojedini investicijski ciklusi došli do završne faze i da očekujemo nove investicijske aktivnosti. Dolazimo u fazu nedostatka prostora za industrijske zone, postoji potreba da se definišu još dva prostora kao industrijske zone i to je nešto o čemu ćemo govoriti u prvom kvartalu 2016. godine – kaže Oković, te dodaje da je u toku projektiranje nove zone na lokalitetu Haldište. U namjenskoj industriji BPK insistira da se, eventualnim smanjenjem, izmještanjem ili na druge načine, ne ometa započeti rast privrednog društva „Ginex“, a kada je riječ o najavama izgradnje HE Ustikolina Oković tvrdi da će se o tom projektu trebati izjasniti i građani.