Za uređenje najstarijeg muslimanskog mezarja u Bosni i Hercegovini na Presjeci, prijevoju udaljenom od Ustikoline oko šest kilometara, koje je 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u okviru tri projekta izdvojila je 10.000KM.
Radi se o infrastrukturnim projektima koji se odnose na sanaciju i rekonstrukciju putne komunikacije i izgradnju Musale, a njihova implementacija ima za cilj trajnu zaštitu mezarja na Presjeci kao nacionalnog dobra od dalje devastacije i njegovo očuvanje za buduće naraštaje.
Obilazak radova na ovom lokalitetu, u pratnji načelnika općine Foča FBiH, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Foča FBiH te predstavnika Oružanih snaga iz Kasarne Kosova, upriličili su danas premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Aida Obuća i ministar za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Eniz Halilović.
Kako po svom izgledu i monumentalnosti nadgrobnih obilježja mezarje na lokalitetu „Presjeke“ predstavlja unikatnu graditeljsko-arhitektonsku izvedbu i vrlo specifičnu kulturološko-običajnu zaostavštinu, jedinstvenu na prostoru Bosne i Hercegovine, Vlada BPK Goražde podržala je projekte sanacije putne komunikacije smatrajući da nije primjereno da prolazi kroz mezarje, što se čini još od 1989. godine.
„Odobrili smo određeni iznos sredstava Medžlisu Islamske zajednice Foča u FBiH kako bi se sanirao put koji prolazi mezarje, a koji je aktivan od 1989. godine. Podržali smo izmještanje te putne komunikacije u dužini od 850 metara kako bi se ova pestala koristiti i danas smo na terenu skupa sa predstavnicima Oružanih snaga BiH kako bi nas izvijestili u kojoj fazi je realizacija tog projekta. Treći projekat koji smo takođe podržali, a tiče se lokaliteta „Presjeke“, jeste učešće u izgradnji Musale koju smatramo zaista vrijednim projektom koji treba da se podrži ne samo sa nivoa općine i kantona, već i sa viših nivoa vlasti“-ovom prilikom istaknula je premijerka BPK Goražde Aida Obuća.
Prema riječima glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Foča FBiH Ediba ef. Efendića, sanaciju ovog spomen obilježja koje se prema procjenama proteže na oko dvadeset dunuma zemljišta Medžlis aktivno provodi u posljednje tri godine.
„Mi smo ovdje prije tri godine imali prostor koji je bukvalno bio zarastao u šumu, a poznato je da je ovo područje prvo i najstarije muslimansko mezarje u BiH i predstavlja ličnu kartu Bošnjaka. Ovdje su Bošnjaci ukopavani prije dolaska Osmanlija i dugo vremena je država vodila brigu o ovom području, međutim nikada ništa ozbiljno nije poduzeto ovdje kako bi se zaštitio ovaj prostor i ovo je dovedeno u fazu raspadanja. Mi se sada borimo da to sačuvamo od daljeg propadanja i dalji cilj nam je da ovo kroz nekoliko godina dobije svoje prave konture i da bude prostor koji će posjećivati mnogi stanovnici BiH, jer je od velikog značaja za cijelu BiH u duhovnom smislu, a ujedno predstavlja i jednu izuzetno atraktivnu turističku lokaciju“- kazao je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Ustikolina Edib ef. Efendić.
I općina Foča FBiH se uključila u ovaj projekat iz razloga što smatra da je ovaj projekat od višeg interesa za ovu lokalnu zajdnicu i stanovništvo koje gravitira na tom prostoru, a i u cilju zadržavanja nacionalnog spomenika u onom obliku koji je i prije bio, prilikom obilaska radova kazao je načelnik Zijad Kunovac.
Podsjetimo, tačan nastanak mezarja vezuje se za petnaesti vijek koje je bilo aktivno manje od stotinu godina. To je ustvari jedan vještački napravljen plato, približno kvadratnog oblika, nastao tako što je površina opkopana rovom širine oko četiri metra i dubine oko 1,5 metara sa istočne i južne strane, te oko dva metra sa sjeverne i zapadne strane. Potom je sa svih strana izgrađen kameni potporni zid (suhozid) prosječne visine 1,5 metara. Ulazno stepenište je na zapadnoj strani uz sjevernozapadni ugao. Očigledno je prostor za mezarje prethodno pomno odabran i uređen, što potvrđuje tezu da se radi o sjedilačkoj zajednici.
Kako su Osmanlije još od 1418. bile dominantna snaga u Ustikolini, s brojnom vojnom posadom, ojačana trgovcima i misionarima, nije teško zaključiti da je tu odmah morala biti bogomolja, tako je 1430. godine sagrađena prva džematska džamija i tekija koju je dao sagraditi osobno Ishak-beg Isaković, a koju je „odnijela“ Drina u velikom povodnju 1737. godine. Nakon toga, godine 852 po hidžri (1448/1449) Turhan Emin-beg podiže impozantnu džamiju koja je druga po veličini u Podrinju (iza Sultan Bajazitove u Foči). Graditelj džamije i njegova porodica sahranjeni su u mezarju na Presjeci, a njegov nišan je 80-tih godina prošlog vijeka prenesen u Sarajevo.
