PRIPREMA: Sadeta Ahmetović, dipl.ing.poljoprivrede
Prihrana ozimih žitarica
Ozime žitarice iz zime izlaze iscrpljene i prorijeđene i potrebno je izvršiti prihranu. Količina đubriva za prihranu zavisi od količine azota unesenog u jesen, gustine usjeva i vrste žitarica.
Prvu prihranu izvršiti u periodu prelaska usjeva iz zimskog mirovanja u proljetni porast, kada su temperature zraka iznad 10 0C. U tom periodu usjev ima razvijena 3-4 lista i dolazi do brzog porasta nadzemne mase. Prihranu izvršiti sa KAN-om (27%N) u količini od 100-150 kg/ha, koji sadrži lakopristupačne oblike azota (amonijačni i nitratni). Uz male količine padavina azot dolazi u zonu korjenovog sistema, što omogućava stvaranje novih listova, pojačano bokorenje i formiranje većeg broja klasića.
Drugu prihranu izvršiti početkom fenofaze vlatanja sa KAN-om u količini od 75-130 kg/ha i ova prihrana utiče na povećanje prinosa.
Potrebno je voditi računa da se ne unose veće količine azotnih đubriva, jer usjev postaje bujniji i dolazi do polijeganja, a takvi su usjevi podložni bolestima.
Zaštita od poljskih miševa i voluharica
Velike štete u usjevima žitarica i voćnim nasadima pričinjavaju poljski miševi (Apodemus agrarius) i voluharice (Microtus arvalis).
U usjevima žitarica napadaju korijen i tek iznikle biljke, tako stvaraju prazna mjesta, a sve to utiče na prinos i kvalitet žitarica. Štete pričinjavaju u voćnjacima tako što uništavaju korijen mladih sadnica, a na stablima gule koru.
Ukoliko su uoči prisustvo aktivnih rupa , zaštita se može izvršiti postavljanjem Brodilon mamaca, Ratimor žitnih mamaca ili Gardentop svježih mamaca u aktivne rupe. Rupe zatrpati da ne bi došlo do trovanja divljači i ptica.
Od agrotehničkih mjera važna je obrada tla ispod stabla voćki, duboko oranje, frezanje i kultiviranje poljoprivrednog zemljišta.
Mamke koristiti u skladu s uputstvom.