PRIPREMA: Sadeta Ahmetović, dipl.ing . poljoprivrede
Zaštita povrtnih kultura
U toku je sjetva i sadnja povrtnih kultura na otvorenom polju. Jedan od uslova uspješne proizvodnje je da se ne uzgajaju u monokulturi, a to znači da se svake godine ne uzgaja na istom mjestu.
Na otvorenom polju kod nas se najviše uzgaja krompir, koji pripada porodici Solaonaceae. Istoj toj porodici pripadaju paparika, paradajz, patlidžan i duhan. Ako smo u prethodnoj godini uzgajali krompir na nekoj parceli u ovoj godini na toj parceli ne treba uzgajati krompir i kulture iz te porodice iz razloga jer ih napadaju iste bolesti i štetočine.
Ukoliko se kulture uzgajaju u monokulturi duži niz godina, štetni patogeni se namnože da ih je teško kasnije suzbiti i zaštitnim sredstvima.
Patogene gljive koje izazivaju bolesti na biljkama, kao i štetnici, ako nemaju biljke hraniteljke ne mogu živjeti u zemljištu duže od 2-3 godine.
Kod primjene plodoreda, zrmljište se obrađuje na različitu dubinu. Sve to utiče na bolje iskorištavanje vode i hranjivih materija iz zemljišta, jača se korijenov sistem kod biljaka, sitni se zemljište i poboljšava mu se struktura.
Luk koji se uzgaja u monokulturi manje je otporan na plamenajaču, čiji je uzročnik gljiva Peronospora destruktor, koja u toku vegetacije uništava lisnu masu, a kasnije u skladištu dolazi do truleži glavica luka. Povoljni uslovi za pojavu plamenjače na luku su vlažnost zraka od 80 % duže od 5 sati i temperature zraka oko 12 stepeni. Obavezna mjera zaštite je gajanje luka u plodoredu. Ne treba saditi luk ni blizu parcele gdje se uzgajao prošle godine. Luk ne treba saditi previše gusto. Saditi na parcelama koje su ocjedite, osvjetljene, provjetrene. Sadni materijal mora biti zdrav .Ukoliko je nastupila infekcije, zaštita se može izvršiti sredstvima na bazi aktivnih materija kaptana , mankozeba i dr.
Velike štete luku pričinjava lukova muha- Hylemia antiqua. Ima tri generacacije godišnje, a najveću štetu pričinjava prva generacija jer napada luk kad je nerazvijen. Lukova muha izazaiva crvljivost luka, biljke zaostaju u porastu, listovi su ukovrčani, žute i počinju da venu. Može se suzbiti postavljanjem žutih ljepljivih ploča u usjev luka. Žuta boja je privlači lukovu muhu koja se zalijepi za za ljepljiv premaz entomološkog ljepila.
Obavezno uništavati korovske biljne vrste jer ih naseljavaju lisne uši koje su prenosioci virusnih oboljenja.
Zaštita u voćnjacima
U fenofazi cvjetanja šljive, obratiti pažnju na pojavu šljivine osice. Štetu pričinjavaju larve, napadaju tek zametnute plodove šljive. Jedna larva može da ošteti 5 plodova, koji kasnije opadaju. Zaštita se može izvršiti postavljanjem bijelih ljepljivih ploča na stabla šljive u fenofazi cvjetanja, čime se smanjuje brojnost ovog štetnika. Zaštitna sredstva se mogu koristiti u fenofazi precvjetavanja, u večernjim satima.
Potrebno je pratiti kretanje štetnih insekata na voćkama, a posebno malog marzovca poznatog u narodu kao „zeleni crv“.U predhodnoj godini veliki broj voćnih stabala na području našeg kantona je bio napadnut od strane ovog štetnika. Pojavom gusjenica koje su svjetlo zelene boje, zaštita se može izvršiti zaštitnim sredstvima čije aktivne materije imaju dozvolu za upotrebu u Bosni i Hercegovini (Direkt, Runner 240 SC, Carogen 20 SC,Chromorel D, Laser 240 SC, Calypso SC 480 i dr…).
Zaštitu vršiti u skladu sa odredbama Pravilnika o obavezama korisnika fitofarmaceutskih sredstava (FFS) („Službeni glasnik BiH „ br. 101/12) .
Između ostalog ,odredbom člana 7. navedenog pravilnika propisana ja i zaštita pčela:
(1) U vrijeme cvjetanja poljoprivrednih kultura, korisnik je obavezan najmanje 48 sati prije tretiranja kontaktnim FFS opasnim za pčele obavijestiti pčelare. Obavijest mora sadržavati datum i tačno vrijeme tretiranja, trgovinski naziv FFS, naziv korisnika FFS, te podatke o mjestu tretiranja. Ako korisniku pčelar nije poznat, obavezan je obavijestiti najbliže udruženje pčelara.
(2) Korovi i trave u fazi cvjetanja u višegodišnjim zasadima, u trenutku tretiranja FFS koja su opasna za pčele, moraju biti pokošeni ili na drugačiji način treba spriječiti da FFS dođe s njima u dodir.
(3) U vrijeme cvjetanja gajenih biljaka zabranjena je primjena sistemičnih FFS opasnih za pčele.
(4) Primjena kontaktnih FFS opasnih za pčele u vrijeme cvjetanja gajenih biljaka dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši od dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.