
S ciljem zaštite građana od štetnog djelovanja visokih temperatura i sunčevih zraka, Zavod za javno zdravstvo BPK izdao je preporuke koje možete pročitati u nastavku:
Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoline, odnosno vremenske pojave toplotnog vala. Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu.
Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke osobe su na nju osjetljivije. Rizične kategorije stanovništva su:
- starije osobe;
- bebe i mala djeca;
- osobe koje uzimaju određene lijekove;
- osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;
- osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
- osobe koje uživaju alkohol ili droge;
- osobe koje imaju problema sa kretanjem;
- osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.
Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože (melanom), njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema.
Melanom pogađa osobe bilo koje dobi, a manifestira se promjenama koje postaju tamno pigmentirane ili s nepravilnim ivicama, različitih boja ili se odlikuje pojavom brzorastućih ružičastih ili crvenih čvorića. Nastaje iz melanocita, specijaliziranih ćelija koje proizvode pigment kože-melanin, smještenih u epidermisu (površinskom sloju kože). Izlaganjem UV zračenju dolazi do mikrooštećenja genetičke strukture melanocita koja se tijekom vremena kumuliraju, što u konačnici rezultira mutacijama, nekontroliranim rastom i diobom melanocita, odnosno nastankom melanoma.
Intenzivno izlaganje suncu, posebno izraženo u vrijeme godišnjeg odmora, nosi veći rizik obolijevanja od melanoma. Korištenje solarija se također smatra velikim rizikofaktorom za njegov nastanak.
Melanom se može pojaviti bilo gdje na tijelu, ne samo na dijelovima koji su najčešće izloženi suncu, zbog čega je potrebno provoditi preventivne mjere za njegovo rano otkrivanje – redovno provjeravati kožu i pratiti promjene na mladežima. Najveći rizik od njegovog nastanka imaju osobe svijetle puti, plavih ili zelenih očiju i svjetlije kose, osobe koje su imale prethodne epizode opekotina od sunca ili koje često koriste solarije, zatim osobe koje imaju više od 50 madeža na tijelu te one koje imaju porodičnu anamnezu melanoma. Navedene grupe ljudi, osim redovnih provjera svoje kože (cijelo tijelo, jednom mjesečno) trebaju posjetiti dermatologa jednom godišnje. U slučaju da primijete bilo kakve sumnjive promjene na već postojećim mladežima, potrebno je odmah se javiti ljekaru.
Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više.
Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam ljekar ograničava uzimanje tečnosti zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam.
Najblaži oblik simptoma sunčanice je omaglica ili vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblogama.
Preventivne mjere:
- Tokom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima.
- Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati.
- Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce.
- Smanjite tjelesnu aktivnost, a u slučaju da ste primorani na fizičke napora popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tečnosti najbolje ne previše hladnu vodu.
- Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte.
- Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.
- Zamračiti prostorije u stanu i na radnom mjestu koje su okrenute prema suncu.
- Otvarati prozore tek kad vanjska temperatura opadne; noću i rano ujutru.
- Tuširati se mlakom vodom, te nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.
- Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.
- Jesti što više salate od voća i povrća.
- Prije ulaska u automobil koji je dugo stajao izložen visokim temperaturama, otvoriti sva vrata i sačekati nekoliko trenutaka.
- Prilikom izlaska iz automobila ne ostavljajte djecu i ljubimce ni kod kratkotrajnog odsustva.