U organizaciji NATO Štaba sa sjedištem u Sarajevu, u Goraždu je danas održan Okrugli sto pod nazivom „NATO i BiH“.
Prije početka Okruglog stola, dobrodošlicu zamjeniku komandanta NATO Štaba Sarajevo brigadiru dr. Johnu Andreasu Olsenu i predstavnicima NATO štaba poželio je premijer BPK-a Goražde Emir Frašto, koji je istaknuo da je veoma pozitivno što NATO na ovaj način, u kontaktu sa građanima i predstavnicima vlasti BiH, predstavlja svoju misiju i ciljeve.
– Opredijeljenje većine građana u BiH je ulazak naše zemlje u članstvo NATO-a i Evropsku uniju-naglasio je premijer Frašto.
Današnja prezentacija u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde dio je kampanje NATO-a kojom se građanima, odnosno, predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, nevladinih organizacija, privrednih subjekata, sudskih i drugih institucija, u Federaciji i Republici Srpskoj, prezentuju vrijednosti i principi NATO-a i način na koji NATO funkcionira.
O novom Strateškom konceptu NATO-a, ulozi NATO-a u BiH, te o zahtjevima koji se postavljaju pred državne institucije BiH na putu ka eurotlantskim integracijama, na današnjem Okruglom stolu u Goraždu govorio je brigadir dr. John Andreas Olsen, zamjenik komandanta NATO Štaba Sarajevo i šef Savjetodavnog tima NATO-a.
Brigadir Olsen je govorio i o programu Partnerstvo za mir i koristima koje Bosna i Hercegovina može očekivati od članstva u NATO-u.
– Sve zemlje koje su se releativno skoro uključile u članstvo NATO-a ustanovile su da postoje četiri koristi od članstva. Naravno kao prvo sigurnost, a uz sigurnost ide i stabilnost, koja omogućava ekonomski razvoj i ja znam da je sada u Goraždu bolja situacija nego što je bila i da je stopa nezaposlenosti pala, a da i u budućnosti može bolje. Dakle, sigurnost, stabilnost, prosperitet, a možda nije i najmanje važna činjenica da ćete dobiti mogućnost da i vi vršite uticaj jer ako bi BiH bila u članstvu imali bi ste svog ambasadora u NATO ambasadi, sa sjedištem u najvećem tijelu za odlučivanje u NATO-u koje se zove Sjeverno-atlansko vijeće, u kojem se donose odluke koje direktno utiču na strateški važne odluke u svijetu. U NATO-u se odluke donose konsenzusom, a to je jedna zemlja jedan glas, što znači da vrlo male i najmanje zemlje u NATO-u imaju značajan uticaj- istaknuo je brigadir Olsen.
Nezaobilazno je bilo i pitanje hoće li BiH do Čikaškog samita NATO-a koji će se održati 20.i 21. maja, ispuniti preduslove za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u .
-Mi aktivno radimo sa vlastima u Bosni i Hercegovini na aktiviranju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u, a da bi se on aktivirao mora se uknjižiti nepokretna vojna imovina na državu BiH, koju će koristiti Ministarstvo odbrane i Oružane snage. Mi se nadamo da će se to uspjeti razriješiti prije održavanja Samita u Čikagu, a ako ne onda iza tog Samita. Postavlje se pitanje koliko bi Bosna i Hercegovina trebala ostati u tom Akcijskom planu za članstvo jer je to zadnja stepenica prije punopravnog članstva. Taj period nije nekakav vremenski određeni rok koji se odnosi na rezultate koje je zemlja u stanju ostvariti. Slovenci su ostali u Akcijskom planu za članstvo prije nego što su postali punopravna zemlja članica NATO-a pet godina, Hrvatska sedam, a Albanija deset. Ja bih rekao da je to realistično između pet i sedam godina, a to zavisi od Bosne i Hercegovine i brzinom kojom će zemlja biti sposobna ostvarivati potrebne rezultate- kazao je zamjenik komandanta NATO Štaba Sarajevo.
Nakon prezentacije, brigadir Olsen odgovorio je na pitanja koje mu je postavio poslanik u Skupštini BPK i Domu naroda Parlamenta FBiH Mustafa Kurtović, među kojima i na ono zašto je NATO učinio premalo i prekasno da zaštiti „zaštićenu zonu“ Goražde, kao i to da li NATO danas može svojim političkim uticajem ubrzati proces prijema BiH u svoje članstvo.
Nakon prezentacije predstavnici NATO Štaba iz Sarajeva slično predavanje, održali su učenicima Srednje stručne škole “Džemal Bijedić” u Goraždu.
