Okruglim stolom posvećenim rekonstrukciji jednog od najznačajnijih bh nacionalnih spomenika, kojeg su u Foči organizirali Goraždansko muftijstvo i Centar za islamsku arhitekturu, ozvaničen je početak aktivnosti na obnovi Aladža džamije, u godini koju je Rijaset IZ BiH proglasio godinom njenog ponovnog podizanja. Brojni eksperti govorili su o historiji Foče i Aladža džamije u njoj, jedinstvenoj ljepoti objekta građenog 1550. godine i potrebi očuvanja njenog autentičnog izgleda. – Mislim da se Aladža džamiji, dok je postojala, nije poklanjalo toliko pažnje kao što se to desilo nakon 02. avgusta 92. godine kada je svjesno srušena. Kako odmiče vrijeme, a upravo ovaj skup o tome govori, interesovanje za Aladžu itekako je veliko i smatram da je opravdan ovaj pokušaj, koji će nadam se uskoro biti i realiziran, da se Aladža džamija vrati na ono mjesto i ima onu namjenu kakvu je imala i prethodnih 500 godina – kazao nam je prof. dr Enes Pelidija.
Cilj organizatora, prema riječima goraždanskog muftije Hameda ef. Efendića, bio je da se o Aladži govori upravo u Foči i da se domaća i svjetska javnost uvede u početak njenog zidanja, planiranog za drugu polovinu avgusta. – Želimo animirati dobre ljude, a u svijetu ih je puno više nego loših, omogućiti svakom čovjeku da utka sebe u temelje Aladže, kako bi postao dio vakufa Hasana Nazira, koji je izgradio ovu džamiju – dodaje muftija Efendić.
Amra Hadžimuhamedović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ističe kako, od 20 spomenika iz BiH, Aladža džamija na listi Vijeća Evrope predstavlja prvi prioritet, te da se trebaju stvoriti preduvjeti za ulaganje tih sredstava. Komisija je obavezala Vladu RS da osigura njenu obnovu, ali se ta odluka ni do danas ne poštuje. – Na žalost, danas kad biranim, lijepim riječima govorimo o ponovnoj upostavi povjerenja simboliziranog kroz uspostavu srušenog spomenika, dragulja svjetskog naslijeđa, moramo kazati da Vlada RS ne ispunjava obavezu koja je predviđena Općim okvirnim sporazumom za provedbu mira. Rehabilitacija u ratu srušenih spomenika dio je implementacije mirovnog sporazuma – ističe Hadžimuhamedović. Čestitke sudionicima, kako je kazao, epohalnog projekta, uputio je mostarski muftija Husein ef Smajkić, izaslanik Reisu l uleme Husein ef. Kavazovića.
– Ovaj dragulj islamske arhitekture nastao je kao djelo onih koji su u to vrijeme slovili kao dvorski arhitekti, ali uz sjajnu asistenciju domaćih neimara. Nikada gradnja džamija nije bila ograničena samo na majstore muslimane. Koristili su se najbolji majstori, stručnjaci i Aladža ne bi mogla biti onakav objekat da je nisu radili vrhunski majstori i sjajni asistenti, od domaćih materijala. Naglašavam ovo domaćih materijala danas kada je potrebno da se okrenemo domaćim resursima u našoj zemlji – poručio je u svom obraćanju prof. dr Ismet Bušatlić.
Iako je bilo najavljeno da će se na temeljima Aladža džamije klanjati prva džuma, namaz je zbog lošeg vremena obavljen u ranije obnovljenoj Atik Ali-pašinoj džamiji.
Okruglom stolu u Domu kulture prisustvovali su i bivši, i aktuelni načelnik Općine Foča Zdravko Krsmanović i Radisav Mašić, koji je izrazio radost zbog početka obnove Šarene džamije. – Aladža džamija je uvijek bila spomenik koji je više zračio svojom ljepotom nego što je opominjao na ktitore i svoje graditelje, spomenik koji se izdigao iznad svega i koji je svojom ljepotom, svojom šarenom arhitekturom rađenoj po uzoru na carigradsku, svjedočio o životu na ovim prostorima. Ovaj naučni skup će pokazati koliki je značaj Aladža imala kroz vijekove, ne samo kao kulturni već i kao i spomenik koji je za sve narode značio ono što kultura zapravo i znači – kazao je Mašić.
A. Bajramović
