SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA

Svjetski dan borbe  protiv raka obilježava se 4. februara svake godine, kako bi se podigla svijest ljudi o mogućoj prevenciji, ranom dijagnosticiranju i što uspješnijem liječenju raka. Ove godine je fokusiran na uklanjanje stigme i 4 predrasude o raku:

1.     Ne treba govoriti o raku,
2.     Rak… nema znakova ili simptoma,
3.     Ja ne mogu ništa učiniti u svezi s rakom,
4.     Nemam pravo na zaštitu od raka

Dakle, ovo je dan kad trebamo zajedno glasno govoriti o raku, potrebi podizanja svijesti i znanja te otklanjanju  predrasuda.

 Zavod za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona, uz pomoć Ministarstva za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice BPK, te u saradnji sa Srednjom tehničkom školom „Hasib Hadžović“ Goražde, na prikladan način obilježava Dan borbe protiv raka.

Zavod je obezbijedio promotivni materijal, prilagođen internacionalnim preporukama za ovu godinu: Smanjimo stigmu i razbijmo mitove o raku. Promotivni materijal biće distibuiran građanima putem promotivnog štanda u ulici Zaima imamovića, te javnim ustanovama i udruženjima sa područja Kantona.

O raku treba uvijek iznova govoriti i na njega upozoravati?

Među vodećim uzrocima smrti je u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će, bez efikasnih mjera intervencije, 84 miliona ljudi umrijeti od raka u periodu između 2005. i 2015. godine. Svake godine kod više od 12 miliona ljudi dijagnosticira se rak, a od njega umire 7,6 miliona.

Rak …nema znakova niti simptoma? To ne znači da se rak nije već razvio!

Trećinu (33%) zloćudnih tumora je moguće izliječiti ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem! Stoga je izuzetno važno otkriti ga u ranoj fazi (početnom stadiju).

Ne možemo ništa učiniti u vezi s rakom?

Više od trećine (30-40%) zloćudnih tumora moguće je spriječiti!  Ključ je u  životnom stilu. Nije lako promijeniti navike i način života ali je moguće:

–       reći „NE“ pušenju,

–       za nepušače, naročito djecu, osigurati prostore u kojima se ne puši kako ne bi bili izloženi pasivnom pušenju,

–       hraniti se zdravo,

–       održavati preporučenu tjelesnu težinu,

–       redovno biti tjelesno aktivan,

–       ograničiti konzumiranje alkohola,

–       zaštiti se od infekcija koje uzrokuju rak odgovornim ponašanjem,

–       ne izlagati se pretjerano suncu…

 Nemamo pravo na zaštitu od raka!?

U Federaciji BiH, pa tako i na području BPK  nema skrining (probir) programa za rano otkrivanje raka, osim programa prevencije raka vrata maternice. Iako je javno zdravstvo prepoznalo problem raka, nažalost, još se nisu stekli svi uslovi za poduzimanje značajnijih koraka kao što su: pokretanje programa ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva te vakcinacija protiv HPV-a. Za sada još uvijek nema cjelovitog i sveobuhvatnog programa kojim su zagarantovani dobri rezultati. Princip sveobuhvatnosti i dostupnosti preventivnih pregleda i edukacije trebao bi biti mnogo više ispoštovan.

Sve je još uvijek u okviru povremenih akcija, ovisno o dostupnim sredstvima i sluhu odgovornih.

Za uspjeh skrining programa neophodna je dobra saradnja Ministarstva zdravstva, Zavoda za javno zdravstvo, Zavoda zdravstvenog osiguranja, zdravstvenih ustanova, medija, udruženja civilnog društva i naravno, građana.

Moramo se suočiti i s činjenicom da postoje i tipovi raka koji nisu preventabilni, koji se otkrivaju kasno, te da za neke tipove raka ima malo dostupnih terapijskih opcija.  Za rijetke vrste raka pojedini lijekovi nisu dostupni za naše građane. Zbog svega toga, treba pokušati povećati sredstava usmjerena u primarnu i sekundarnu prevenciju, savremenu dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu skrb.

Kako je dosta toga nedovoljno i dalje imamo visoku smrtnost od raka.

Trebalo bi implementirati, već provjerene programe ranog otkrivanja raka, mijenjati percepciju društva kako rak ne mora značiti smrt, nego šansu za bolji i kvalitetniji život.

Registar raka, takođe, kao poseban informacijski sistem namijenjen kontinuiranom prikupljanju, pohrani i analizi podataka o osobama oboljelim od raka, predstavlja najefikasniju metodu procjene i kontrole utjecaja malignih tumora na zajednicu.

Prikupljanje zdravstveno-statističkih podataka regulisano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti («Službene novine FBiH» broj 29/05),  Zakonom o statistici u Federaciji BiH  («Službene novine FBiH», broj 63/03), Zakonom o evidencijama u oblasti zdravstva (Sl.novine FBiH, br.37/12) te programima statističkih aktivnosti i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti FBiH.

U cilju uspostave Populacijskog registra raka, Zavod za javno zdravstvo BPK, u korespodenciji sa Federalnim zavodom za javno zdravstvo, od 2004. godine pokrenuo je aktivnosti na registriranju svih novih slučajeva raka na području BPK. U tom smislu, uvedena je nova metodologija registriranja raka, unos i elektronska obrada pomoću CanReg4 softvera.

U periodu od 2005. do 2012. godine na području BPK registrovano je ukupno 820 osoba oboljelih od raka. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u istom periodu, 246 osoba je umrlo od raka, što čini 11,8% u ukupnom mortalitetu.

 Teret raka u BPK u razdoblju od 2005. do 2012. godine

Prosječno se registruje oko 30 novih slučajeva raka godišnje.

Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, prosječna stopa incidence raka na BPK veća je u odnosu na većinu kantona u Federaciji.

Prosječna stopa pojavnosti malignih neoplazmi kod muškaraca u periodu od 2004. do 2011. godine po kantonima u FBiH (Mb/100000)

Prosječna stopa incidence karcinoma u periodu od 2004. do 2011. godine kod muškaraca iznosi 321,6/100000, kod žena 260,7/100000.

Prosječna stopa pojavnosti malignih neoplazmi kod žena u periodu od 2004 do 2011. godine po kantonima u FBiH (Mb/100000)

Dosadašnja iskustva na uspostavi i vođenju populacijskog registra raka pokazuju njegovu ulogu u procjeni epidemiološkog profila raka na BPK, opterećenosti društva rakom (incidenca, mortalitet), analizu vremenskih trendova (dob, pol, mjesto), ali i potrebu poboljšanja cjelovitosti i kvaliteta registracije i korekcija uočenih nedostataka.