Premijer Bosansko-podrinjskog kantona Emir Oković u intervjuu za RTV BPK Goražde i BH dnevnik govori, između ostalog, o izdvajanjima Kantona za privredu i o rebalansu Budžeta BPK. Ovaj intervju u cjelosti možete preuzeti sa službene stranice Vlade.
Da krenemo od onoga što nas očekuje u utorak, 31.oktobra na sjednici Skupštine BPK-a Goražde, a to su, dakle, izmjene i dopune Budžeta.
Generalno, čitava suština budžetskog procesa, budžetskog sistema u BPK postavljena je na jednoj osnovi da Kanton, već 20 godina u kontinuitetu, nije u stanju da početkom donošenja Budžeta jasno i precizno planira nivo prihoda koje može očekivati. Osnovni razlog zbog čega je to tako jesu sredstva granta, odnosno ona sredstva koja se doznačavaju iz Federacije kao podrška onim kantonima koji ne mogu finansirati minimum ustavnih nadležnosti, ne mogu dovoljno planirati razvojne projekte i sl.
Tako je nažalost i ove 2017. godine, za razliku od nekih drugih kantona koji već početkom godine imaju jasnu projekciju i koji jednostavno taj budžetski proces lakše prate, planiraju i realizuju. Kod nas je ta situacija da smo najčešće prinuđeni da radimo rebalans Budžeta, naročito iz razloga što i ta sredstva iz doznačenih grantova ne budu doznačena u prvom, drugom kvartalu godine. To se najčešće dešava u zadnjem kvartalu godine, zbog čega mi u odnosu na naznake koliki bi to mogao biti iznos sredstava definišemo samu budžetsku potrošnju. Tako, ako pogledate Zakon o izvršenju Budžeta recimo BPK-a i nekih drugih kantona, naš zakon je dosta kompliciraniji na način da mi stavljamo dosta tih mogućnosti kontrole uticaja kretanja tokova novca u odnosu na ono što je, u tom trenutku, kroz likvidnost novca moguće realizovati. To je kod nas uvijek u kontinuitetu i to je sudbina ovog kantona da ima takav jedan problem, što dosta otežava rad, djelovanje na terenu i samim tim implementaciju, a pogotovo iz razloga što imamo, možemo tako reći, nametnute ustavne obaveze koje mi moramo servisirati. To je jedna konstanta koja je nepromjenjiva, koju svaki kanton mora servisirati, tako i BPK.
Upravo na tom fonu ono što vam opozicija najviše zamjera, prije svega Naša stranka u Skupštini jeste da se gro tog Budžeta izdvaja za plaće i materijalne troškove. Je li moguće to izbjeći i je li ova konstatacija tačna?
– Kada govorimo o plaćama i naknadama, taj nivo se kreće na nivou od negdje 19,5 miliona i on je oko 50 posto. Ako uzmemo i ostale kantone u Federaciji, taj omjer je poprilično povoljan i možemo reći da držimo taj neki nivo. Kao Vlada vodimo dosta računa da nam ne raste javna potrošnja u tom dijelu. Činjenica jeste da se izdvaja značajan dio za plaće, ali je takođe činjenica da je ovo kanton koji ima svoje resore, svoje organe, svoje službe da bi jednostavno bio kanton. Ukoliko ne bi bilo pojedinih resora suvišna je priča, na kraju krajeva, i o postojanju kantona i to je onaj teret, možemo reći problem,koji generalno ova država ima s velikim nivoom administrativnih jednica.
Ako imamo kanton, mislim da je obaveza svih nas da servisiramo ono što je potreba i što treba da ima kanton. Koliki iznos sredstava ide na tu priču je generalno priča problema utroška sredstava u ovoj državi. Ako bismo to posmatrali iz ove perspektive, generalno imamo problem trošenja javnih sredstava kroz administrativno uređenje u ovoj državi koje je takvo kakvo jeste. Mi možemo malo uticati na sve to, a s druge strane trebamo znati činjenicu da kroz implementiranje novog radnog zakonodavstva imamo nove kolektivne ugovore i povećane zahtjeve kojima ne možemo udovoljiti. Također, vidimo šta se dešava u drugim kantonima na nivou zdravstva, na nivou obrazovanja, itd. Dakle, mi jednostavno sa ovim nivoom sredstava ne možemo udovoljiti određenim povećanjima i na kraju krajeva, ovaj kanton nije imao ni marke presuda iz radno-pravnog odnosa, što znači da generalno, mi, kako stanovnici ovog kantona jako dobro shvatamo situaciju u kojoj se nalazimo.
Iz godine u godinu smanjuje se broj nezaposlenih na evidenciji Službe za zapošljavanje. Imamo 2012. godine 3.637, a 2016. godine 3.500 nezaposlenih. Kao industrijski Kanton koji stalno radi na tom zapošljavanju, da li je moglo više i koliko Kanton izdvaja za privedu?
Kada govorimo generalno o trendu povećanja zapošljavanja i smanjenju nezaposlenosti, to su dva podatka. Ako govorimo o privrednom razvoju, osnovni podatak je povećanje broja zaposlenih i on je jedna konstanta. Znamo da se u 2016. godini povećanje kreće na nivou od 3,4 posto, a ako oblast industrije izdvojimo zasebno, to je 5 posto. Naši ciljevi u odnosu na planove su 2,2 posto godišnje i u tom smislu kao kanton prebacili smo taj cilj.
Kad govorimo o izdvajanju Kantona u privrednom sektoru, mi smo generalno kroz imenovanje Vlade, a čini mi se da ta osnovna nit postoji od osnivanja Kantona, svoje aktivnosti usmjerili u pet oblasti, ako tako možemo reći. Prva stvar jeste stvaranje povoljnog poslovnog okruženja ili poslovnog ambijenta, tako da smo usvojili nekoliko dokumenata koji doprinose tome. Prije svega, usvojili smo po prvi put Prostorni plan i Strategiju razvoja kantona, a u odnosu na zakonske okvire usvojili smo Zakon o industrijskim zonama, Zakon o koncesijama i ono što je bitno i što trenutno radimo jeste donošenje Zakona o lokalnom poslovanju. To nema nijedan kanton. Dakle, mi kroz taj zakon želimo definisati ono što je strateško i koje su to funkcije i podsticaji, a ako govorimo o privredi i na određen način želimo dio poreza na dobit koji ostvarujemo kao kanton vratiti onome ko ga je proizveo, a to su privredni subjekti.
Naravno, u tom dijelu poslovnog okruženja definisali smo i niz stvari za industrijsku zonu „Haldište“ i imamo usvojenu studiju. Usvojili smo šumsko-privrednu osnovu i za nju izdvojili 250.000 KM, da bi zaokružili taj dio.
Ono što je ovdje takođe bitno napomenuti jeste i da smo donijeli nekoliko zakona na nivou Kantona koji se tiču rasterećenja u smislu smanjenja taksi, odnosno onoga što je u nadležnosti Kantona.
I na kraju krajeva, trenutno provodimo jedan projekat razvoja poslovnog okruženja sa Svjetskom bankom čije efekte ćemo očekivati po njegovoj implementaciji, dakle negdje od sredine 2018. godine. To je taj neki prvi set mjera koji smo mi u ove dvije godine implementirali u dijelu poslovnog okruženja.
Kad govorimo o direktnim podsticajima, u 2015. i 2016. izdvajanja se kreću negdje oko 3 miliona KM. Podsticaji, vezano za trošenje sredstava Ministarstva privrede i onoga što je u njegovom resoru su negdje na nivou 670-680 hiljada KM godišnje.
Ulagali smo u industrijske zone, neki iznos od oko milion KM, dakle u industrijske zone Ustikolina i Pobjeda, za parkinge i prečistač otpadnih voda. U Prači je data podrška Industrijskoj zoni Vinča. Nastojimo u Industrijskoj zoni Vitkovići pratiti komunalno preduzeće sa izmjenom cjevovoda koji pucaju, da bi pristup industrijskoj zoni bio puno bolji.
I, na kraju krajeva, imamo stalnu potrebu koju smo sebi stavili u zadatak, da držimo tu sinergiju unutar aktera u privrednom prostoru. Čini mi se da politika često napravi razmimoilaženja, različita viđenja i pristupe u nekom našem javnom prostoru. Nastojimo privredu sačuvati od toga i čini mi se da na terenu saradnja poslovnih subjekata u našem kantonu ničim nije ugrožena, da ona funkcioniše. Na kraju, imamo i ovaj epilog- povećanje svih ovih aktivnosti i parametara u tom segmentu.
Imamo i indirektnu podršku koju smo sebi stavili u zadatak da kroz saradnju s višim nivoima vlasti takođe utičemo na ovu oblast. Najznačajnije i najdominantnije je saradnja sa Vladom Federacije,odnosno izdvajanje dobiti preduzeća čiji je većinski vlasnik Federacija i njeno usmjeravanje u investicije, tako da konkretno u preduzeću Ginex imamo rast zaposlenih, imamo povećane investicije i, generalno, imamo rast unutar tog privrednog subjekta, a to indirektno stvara rast i u kompletnoj industrijskoj zoni gdje su rezultati zaista odlični.
Također smo u ovom mandatu realizovali jedan ugovor o specijalnoj pogodbi sa privrednim društvom Emka. To je za ove dvije godine rezultiralo investicijom od 20 miliona. Znamo kako izgleda ta industrijska zona i generalno svi možemo biti ponosni kao kanton na čitav taj proces vezano za nastanak, stvaranje Zakona o imovini i njegovom implementiranju.
Imali smo i prekvalifikacije vezano za Službu za zapošljavanje, npr. u privrednom društvu Bingo i praćenje svih tih potreba. Kroz Službu za zapošljavanje, generalno, realizujemo značajan broj projekata koji doprinose ovim nekim rezultatima i moram reći da smo, kao prvi kanton u Federaciji, stvorili okvir za razvoj lokalnog partnerstva. U ovoj godini imamo jedan epilog, dakle imamo Grad Goražde, Službu za zapošljavanje, nevladin sektor, privredne subjekte i imamo jedan projekat koji implementiramo koji je podržan od strane Evropske unije i komisije.
Biznis centar je nešto što smo zajedno radili s Gradom Goražde, tako da u tom dijelu imamo značajna sredstava i, na kraju krajeva, slušamo zaista ono što privreda kaže, koje su to najbitnije potrebe privrede.
Privreda u Goraždu smatra da su putna komunikacija i jeftina kreditna sredstva najpotrebniji. Na putnoj komunikaciji smo već dosta uradili u saradnji s Kantonom Sarajevo, a kada govorimo o sredstvima, u toku je implementiranje projekta regresiranja kamatnih stopa i imamo trenutno najjeftinija sredstva na tržištu kapitala.
Koliko politička situacija na prostoru Kantona usložnjava brži ekonomski razvitak ovog prostora? Znamo da u Skupštini Kantona djeluje 11 političkih stranaka, znamo da svi oni imaju svoje zahtjeve. Neslužbeno se čuju i neki zahtjevi vezano za izmjene i dopune Budžeta. Hoće li doći i koliko je usložnjena ta politička situacija?
Na početku smo rekli da BPK djeluje u izuzetno složenoj političkoj situaciji, gdje je naš osnovni cilj bio da održimo kontinuitet i gotovo smo sigurni, i ja sam lično ubijeđen, da se bilo kakav ozbiljan posao ne može uraditi ukoliko nema stabilnosti i kontinuiteta u organizaciji određenih projekata. U tom smislu, složen politički sistem je dosta otežao i usložnio čitavu tu situaciju, da bismo neke projekte ili neke stvari postavili na pravi način. To zaista troši dosta vremena i dosta energije.
Kad govorimo o privednim aktivnostima, nastojimo sačuvati taj sektor od utjecaja politike u međusobnim odnosima privrednih subjekata, vlasnika, itd. Mislim da to uspijevamo. Ne nastupamo na agresivan način u tom dijelu, bar nosioci pojedinih funkcija, tako da ako govorimo konkretno o aktivnostima u Kantonu, o privredi, mislim da smo ipak uspjeli sačuvati taj sektor od složenog političkog sistema. Međutim, politički sistem u čitavoj državi, u Federaciji, dosta utiče na BPK. Generalno, složen politički utjecaj u Kantonu je uslovljen, možemo reći, izbornim pragom. U nekom prostoru gdje je relativno manji broj stanovnika izborni prag je manji, što samim tim uslovljava da imamo značajan broj političkih subjekata. Ja, često, u šali, volim reći da je možda nekad bolje imati dobru familiju, nego političku stranku, ako govorimo o nekim našim gabaritima. Ipak, moram istaći jednu činjenicu kada se govori o najbitnijim stvarima i o strateškim stvarima Kantona, da evo u kontinuitetu, zadnjih 20 godina to možete pratiti, imamo jednoglasnu podršku u Skupštini, odnosno jednoglasnu podršku političkih aktera.
Naravno, izborne kampanje su svake dvije godine i one najvećim dijelom utječu na pristup političkih subjekata. S jedne strane, jedni iskazuju svoj rad, s druge strane drugi pokušavaju pronaći neki nedostatak u nekim djelatnostima i djelovanju, pokušavaju se prezentovati neke anomalije u društvu koje imamo pripisujući to jednoj političkoj partiji ili drugoj. Dakle, to nije nešto što je nepoznanica, to je jedna politička borba koja postoji u svim savremenim društvima. Koliko je naš sistem još uvijek na neki način kvalitetno postavljen da se zna neka granica dokle se u tome može ići, to je nešto što je bolest društva u tranziciji.
A ako ipak pogledamo BPK, njegova osnovna srž je da s jedne strane imamo određene uspjehe u smislu privrede i onoga što se dešava na prostoru Kantona i da imamo ovaj problem servisiranja osnovnih ustavnih nadležnosti. Sve ostalo je dnevna tematika koja je u kontinuitetu prisutna, ne samo u ovom, nego i u drugim kantonima. Mislim da postoje anomalije u sistemu i u pristupu i u ponašanju, ali to je nešto što svi moramo ispravljati, uključujući vladin i nevladin sektor, medije i sve ostalo.
I još samo kratko. Do izmjena i dopuna Budžeta BPK će doći u utorak, 31.oktobra?
– Da. Vlada je završila svoj dio, u smislu, prije svega, uspostavljanja balansa između prihodovne i rashodovne strane. Znamo da je čak i kod donošenja Budžeta za 2017, skupštinskim amandmanima, Budžet povećan za određeni iznos. Ovo je dakle trenutna projekcija koju mi vidimo. Znamo da još uvijek sredstva granta nisu definisana, tako da, evo, nismo sto posto sigurni u ovom rebalansu šta je krajnja projekcija, šta je krajnji ishod.