U goraždanskom Centru za kulturu, u okviru programa obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, održana je promocija knjige “ Srebrenica – Kršenja ljudskih prava od Dejtona do danas” autora Mirsada Cvrka.
“ Suštinu naučnoistraživačke postavke autor je definisao kroz tvrdnju da je bilo kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini – Studija slučaja Srebrenica od 1996. do 2006. godine i da su ta kršenja posljedica ratnih događaja, koji su uzrokovali da se demografska slika stanovništva u Srebrenici u potpunosti promijenila tako da je bila do 2000-te godine etnički čista od Bošnjaka koji su bili najbrojniji u tom dijelu Bosne i Hercegovine” – piše u recenziji knjige prof.dr. Suad Arnautović.
-Motivi kojima sam vođen u pisanju ove knjige su višestruki. Jedan od njih je bol koju nosim kao Srebreničanin, prognan sa svog ognjišta, ali neko ko ne nosi mržnju u smislu revanšizma, već neko ko želi na ovaj način doprinijeti da se više nikome ne ponovi Srebrenica. Kao humanista, opredijelio sam se da istražujem oblike kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i Srebrenici, da identifikujem mjesta i institucije koji su najviše doprinijeli kršenju ljudskih prava. Dejtonski mirovni sporazum je uspostavio institucionalni okvir za zaštitu ljudskih prava. Međutim, ista se u praksi nedovoljno ostvaruju. Povratak Bošnjaka u Srebrenicu više se spriječavao nego li ostvarivao upravo od odgovornih institucija Republike Srpske i lokalnih predstavnika vlasti koji su odgovorni za nesprovođenje Aneksa 7. Sporazuma o izbjeglim i raseljenim licima- rekao je tokom promocije autor knjige Mirsad Cvrk.
U ime Ministarstva za obrazovanje BPK Goražde, koje je organizator promocije, uz podršku Gradske uprave Goražda, o značaju teme kojom se bavi u knjizi Mirsad Cvrk, govorila je tokom promocije Amira Borovac, a promotor knjige bio je novinar Slavko Klisura.
Mirsad Cvrk je rođen 1971.godine u Srebrenici gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. U Sarajevu je doktorirao 2015. godine. Do sada je objavio značajne radove u brojnim časopisima. Između ostalog u časopisima “ Znakovi vremena”, “ Naša škola”, “ Mualim”. Objavljivao je stručne radove i u dnevnim novinama, posebno u Oslobođenju.
Njegov radni angažman najviše je vezan za obrazovne ustanove, a izvjestan vremenski period radio je za nevladine organizacije, istraživačke agencije. Aktivno je učestovao u promovisanju Konvencije za zaštitu osoba sa invaliditetom, kao član “ Inicijative 21”.
Novina “Glas Goražda”