Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Aida Obuća dala je intervju za BH Radio 1. Intervju koji je pripremio novinar Mustafa Karahmet, prenosimo u cjelosti.
U današnjem izdanju emisije Zakon i red na BiH Radio 1 govorimo o Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde. Kako funkcionira vlast u jednom od najmanjih kantona u FBiH, ali sa najvećom koalicijom po broju stranaka u njoj? Može li ovaj kanton uskoro dostići samoodrživost u finansiranju? Traje li još industrijski bum o kome se prije desetak godina mnogo govorilo? Kada će Goražde biti povezano kvalitetnim cestama sa ostatkom zemlje i svijeta? Ako se izgrade, hoće li te ceste služiti za odlazak mladosti ili za povratak onih koji su već otišli?
Vi ste prva žena na funkciji kantonalnog premijera i to ne samo u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde. Nije Vam to prva predsjednička funkcija. Šta je teže voditi Skupštinu ili Vladu?
Prije svega, ja ću reći da svaki posao ima svoju težinu i svoj kvalitet. Ono što je karakteristično za mene kao ženu koja se bavi politikom jeste da sam do sada imala priliku da na svim tim pozicijama budem prva žena koja je izabrana. Za Vašu informaciju, kada su u pitanju stranačke pozicije, ja sam bila prva žena koja je bila nosilac liste za Općinsko vijeće Općine Goražde 2012 godine, zatim sam 2014. godine bila prva žena koja je izabrana na poziciju predsjedavajuće Skupštine BPK Goražde. Ono što mi je posebno drago jeste da je 2018. godine, dakle, nakon općih izbora, ponovo žena na poziciji predsjedavajuće Skupštine BPK Goražde, što znači da se broj žena na rukovodećim pozicijama, kada je u pitanju zakonodavna vlast u našem kantonu, nastavlja. Ono što je možda najinteresnatnije u cijeloj ovoj priči jeste da sam dobila povjerenje da budem prva žena na čelu Vlade jednog kantona, nakon više od dvadeset godina postojanja BPK Goražde. Dakle, ja sam prva žena koja je premijer Vlade BPK Goražde. To mi je, prije svega, velika čast ali i obaveza, jer od toga kako kvalitetno ću ja obavljati ovu poziciju, zavisi mogućnost i drugih žena da dobiju prije svega priliku da budu nominirane, a nakon toga i izabrane na ovu veoma značajnu poziciju.
Vi ne samo da ste prva žena, već i veoma mlada žena, a takva Vam je i Vlada. Većina ministara su mladi ljudi. Je li to ciljano, namjerno tako ili je slučajnost da je vlada sastavljena od mladih ljudi. Da li je to poruka da je Goražde grad za omladinu?
Goražde je kao područje jako specifično po puno čemu. Ovo je samo jedan primjer mene kao žene na čelu Vlade kao dokaz da Goraždani, možda, prednjače kada su određene stvari u pitanju. Sastav Vlade jeste mlad, data je šansa mladim ljudima da se dokažu, što sam ja vidjela kao prednost a nikako kao manu ove vlade i to sam više puta isticala. Sve političke partije u okviru svojih političkih programa i kada izlaze na izbore u fokus svojih političkih programa stvaljaju mlade ljude u prednost i vide u mladima šansu i onda, kada se to desi, kao što je to slučaj sa Vladom BPK Goražde, dosta ljudi je to vidjelo kao manu i nemogućnost da će se određene stvari moći kvalitetno uraditi. Ja sam i prilikom imenovanja na ovu poziciju, a evo i nakon sto dana rada Vlade BPK Goražde, istog stava da mladi ljudi trebaju da dobiju šansu koju trebaju da iskoriste i da se dokažu na tim pozicijama. Vlada, na čijem sam ja čelu, je puno toga uradila u proteklih sto dana. Mladi ljudi koji su ujedno i ministri u Vladi su kvalitetno odrađivali svoj posao i mogu reći da sam kao premijer Vlade BPK Goražde jako zadovoljna urađenim.
U Vašem kantonu se najčešće prave koalicije koje uključuju puno stranaka. Kako to utiče na funkcioniranje vlasti u jednom ovako malom i po javnim prihodima siromašnom kantonu?
Vidjeli smo da je trend, inače nakon općih izbora 2018, da se prave široke koalicije kako bi se kvalitetnije mogli raditi projekti koji su ispred izvršne i zakonodavne vlasti. Što se tiče BPK Goražde, i u mandatnom periodu 2014-2018.godina mi smo imali situaciju da smo imali jako široku koaliciju i nakon ovih općih izbora 2018. godine također imamo široku koaliciju sastavljenu od sedam političkih partija. Nismo slučajno iši u taj izbor. To smo uradili iz razloga da bi svi bili uključeni jednim dijelom u sve bitne projekte za BPK. Smatrali smo da je to dobra opcija iz razloga što ćemo tako imati lakšu prohodnost svih ovih odluka. Trenutno mogu reći, kao neko ko je ovdje aktivan u političkom životu već duži niz godina, da ova koalicija, iako je široka, jako dobro funkcioniše iz razloga što svi poznaju svoje kapacitete i svoje mjesto unutar te koalicije i smatram da nije upitna ova koalicija, pogotovo uzimajući u obzir da će se, nadam se, posložiti stvari kako na državnom,, tako i na federalnom nivou. Poznato je da koaliciju čini SDA kao politička partija koja ima najviše zastupnika u Skupštini BPK Goražde, tu je DF koja je naš koalicioni partner, SBiH i SBB koji je potpisao koalicioni sporazum, prvo u BPK Goražde, a takođe, tu su i političke partije koje imaju značajan uticaj u našem kantonu a nisu aktuleni na području Federacije i države BiH. Tako, da smo mi, mogu slobodno reći, napravili jako dobar izbor prilikom izbora koalicionih partnera, što meni kao premijerki daje sigurnost i komociju prilikom rada na ovoj poziciji.
Velike koalicije znače i mnogo suprotstavljenih stavova među partnerima. Imali ste u Skupštini nedavno i fizički obračun. Je li ponašanje poslanika odraz stanja u kantonu?
Apsolutno ne. Ponašanje poslanika u Skupštini je odraz njihovog ličnog doživljaja politike i odnosa prema politici i građanima koji su im dali povjerenje. Lično, nisam ponosna na taj nemio događaj, iznenađena sam i možda sam više povrijeđena što su akteri tog događaja osobe ženskog pola i što je to poprimilo neku drugu dimenziju od one koju je trebalo da dobije. Nije mi drago što je Goražde bilo u fokusu interesovanja, kako bosansko-hercegovačke, tako i šire javnosti zbog tog nemilog događaja. Više bih voljela da se o Goraždu nastavilo pričati kao o području gdje su jako vrijedni i pametni ljudi, a ne ljudi koji su skloni konfliktu. S pozicije premijera BPK Goražde sam i javno, na samoj sjednici Skupštine BPK Goražde, osudila taj čin i to nasilničko ponašanje i pozvala na jedan demokratski način komuniciranja i na potpunu nultu stopu tolerancije kada je nasilje u pitanju.
Prošli smo kroz Goražde i vidjeli da se mnogo toga gradi, renoviraju se ulice, ceste. Kako se danas živi u Goraždu, Ustikolini, Prači ili u Vitkovićima? Je li u Goraždu bolje možda zbog toga što je najveći centar u ovom kantonu? Jesu li ostali zapostavljeni ili se radi na tome da se razvoj nekako distribuira u sve dijelove kantona?
Poznato je da je BPK Goražde sastavljen od tri općine odnosno Grada Goražda i dvije općine u sastavu našeg kantona i poznato je da su od ove tri lokalne zajednice, dvije nerazvijene koje su u stanju stalne potrebe kada je u pitanju finansijska podrškasa viših nivoa vlasti. Ovdje konkretno mislim na BPK Goražde. Tačno je da se dosta pozitivnih stvari dešava na području Grada Goražda, ali to je razumljivo jer je to centar, kako BPK Goražde, tako i centar regije istočno-bosanske. Nastojat ćemo da pratimo i podržavamo ravnomjeran razvoj sve tri lokalne zajednice u sastavu našeg kantona, ali ne način kako se to radilo do sada, kada se podrška bazirala samo na grant sredstva koja smo mi davali iz budžeta BPK Goražde, jer lično smatram da podrška u vidu finansijskih sredstava, a ne podrška određenim projektima koji će trajno popraviti situaciju, nije dobra. Zagovaram jedan kombinovani sistem podrške tim lokalnim zajednicama, tako što će se procijeniti šta je ustvari bitno tim lokalnim zajednicama, a prema mom mišljenju, smatram da je bitno ne nekome dati ribu, već ga naučiti da peca. Pokušat ćemo da se konačno riješi pitanje ekonomske održivosti i stabilnosti tih lokalnih zajednica, jer vidimo da ovaj sistem dvadeset godina nije dao željene rezultate i da su i dalje te lokalne zajednice u stanju potrebe viših nivoa vlasti. Dakle, želim reći da zajedničkim trudom i naporom moramo iskoristiti potencijale i kapacitete tih lokalnih zajednica kako bi se privukle investicije i konačno otvorili pogoni, kako u općini Pale u FBiH, tako i u općini Foča u FBiH. Taj prostor ima jako puno potencijala, samo ga treba adekvatno prepoznati i, u konačnici, iskoristiti.
Posljednjih deset do petnaest godina mnogo se govorilo o privredi u Goraždu. Ovdje se u potrazi za zaposlenjem dolazilo iz drugih dijelova BiH. Je li još tako i hoće li se taj trend razvoja nastaviti?
Ovo područje, mogu slobodno reći, u odnosu na ostala područja unutar Federacije, pa i BiH, je imalo jako puno iskoraka kada je privredni razvoj u pitanju. Međutim, trend odlaska mladih ljudi i stagniranje u privrednom razvoju nije ni nas zaobišlo. Poznato je da smo mi od potpuno devastiranog područja koje je bilo zaštićena zona, enklava i svega onoga što smo pretrpjeli u vrijeme agresije na BiH u periodu 1992-1995.godina, iz potpunog minusa kada je privredni razvoj u pitanju, dostigli taj neki nivo gdje smo nazvani privrednim čudom unutar BiH. Međutim, trend razvoja je negdje u stagnaciji, što znači da ćemo mi sa svoje strane morati da uključimo dodatne napore u saradnji sa privrednim subjektima koji egzistiraju na ovom području da iznađemo mogućnosti kako da se taj trend pada rasta i razvoja privrednih subjekata zaustavi. Mislim da smo dobro krenuli kada smo zajednički zagovarali izgradnju kvalitetnije putne komunikacije na relaciji Sarajevo-Goražde i ja ću reći da je to projekt koji je počeo da se zagovara i realizira u prošlom mandatnom periodu. Također ću reći da sam kao predsjednica Skupštine BPK Goražde i kao neko ko je bio kao i danas visoko poizicioniran unutar političkih struktura SDA, lobirala za taj projekat. Održali smo par jako kvalitetnih sastanaka, a na kraju to je rezultiralo potpisivanjem ugovora za izgradnju brze ceste Sarajevo-Goražde sa fokusom na izgradnju tunela Hranjen. To je projekt koji je prije svega zagovaran od privrednih subjekata, na način da su privredni subjekti strukturama vlasti, gdje sam i ja tada bila na čelu zakonodavnog organa, danas na čelu izvršnog organa unutar našeg kantona, zagovarali izgradnju kao vid podrške privredi kako bi se dala dodatna injekcija i poboljšao rast privrednih subjekata. Ja smatram ćemo, izgradnjom kvalitetne putne komunikacije koja će prvenstveno pomoći privrednim subjektima koji egzistiraju na području našeg kantona, riješiti ovo goruće pitanje.
Imali smo priliku vidjeti da je označen početak izgradnje tunela Hranjen. Da li se zaista tamo gradi i je li počelo njegovo bušenje?
Sam projekt izgradnje tunela Hranjen je najznačajniji projekt, ali da bi došli do njegovog bušenja mora da se uradi jako dosta pripremnih radnji i pristupnih puteva. Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da je to projekt koji je krenuo i koji će se realizirati u planiranim rokovima, kako je to definisano ugovorom o izgradnji brze ceste i tunela Hranjen. Cjelokupan projekt vodi se na nivou JP „Ceste FBiH“. Poznato je da izvođač radova firma „Euro-asfalt“ koja je jako respketabilna firma koja se bavi ovim poslovima. U toku je procedura za dobijanje dozvole za građenje. Dakle, prije nego što se počne sa bušenjem tunela Hranjen, potrebno je uraditi jako dosta pripremnih radova i to se može vidjeti pogotovo na dijelu iz Prače prema Goraždu. Ta izgradnja i bušenje će istovremeno ići i sa jedne i sa druge strane, uz obavezno realiziranje pripremnih radnji i sa sjeverne i sa južne strane. To je jedan zahtjevan projekt, projekt koji podrazumjeva izgradnju najdužeg tunela u ovom dijelu jugoistočne Evrope, prvi takav tunel u BiH i, vjerujte, nikada ni jednog momneta od 2015. godine, od kada se prvi put počelo pričati o ovoj dionici puta, ja nisam sumnjala u realizaciju tog projekta
U pripremi je i novi Zakon o unaprijeđenju lokalnog poslovanja u BPK Goražde? Šta vlast može još učiniti da olakša privrednicima?
Radimo na donošenju zakonskog rješenja, dakle, kvalitetnijeg propisa iz nadležnosti kantona na što nam je i privreda također ukazivala. Mii smo na sjednici Vlade usvojili Prijedlog zakona o unaprjeđenju lokalnog poslovanja i uputit ćemo ga u skupštinsku proceduru. Nadam se da će on dobiti podršku zastupnika u Skupštini BPK Goražde. Na taj način bi se zakonski uokvirila podrška privrednim subjektima, da oni koji privrjeđuju i daju najveći doprinos na ovom području, dobiju i kvalitenu zakonsku podršku iz budžeta BPK Goražde. Nakon imenovanja na poziciju premijera BPK Goražde, mogu reći da se intezivirao i rad Ekonomsko-socijalnog vijeća čiji sam i ja član i mi smo do sada održali nekoliko sastanaka te čuli glas privrede, gdje se ide u pravcu da se jednim kvalitenim rješenjem smanje parafiskalni nameti koji su u nadležnosti našeg kantona. Da se za one nameti koji nisu u nadležnosti našeg kantona a opterećuju privredu, pokrene inicijativa ka višim niovima vlasti, kako bi se ti nameti uskladili na području cijele BiH odnosno FBiH. Mi smo formirali jednu radnu grupu koja će analizirati trenutne iznose tih parafiskalnih nameta na koje privreda najviše ima zamjerki i to na način da se utvrdi koji je iznos tih nameta, koji je utjecaj na budžet u smislu smanjenja prihoda i da se onda predloži jedno kvaliteno rješenje kojim će, u konačnici, biti zadovoljni i privrednici s jedne strane, a i Vlada i građanstvo, s druge strane. Dakle, to je jedan partnerski odnos svih nas, vlasti i privrednih subjekata, jer ja često volim da istaknem da smo mi na istom putu, da se ne radi o dvije suprotne strane, već da je to zajednička grupa ljudi koji samo imaju podjeljene nadležnosti, a cilj nam je u biti isti, a to je razvoj kantona u kojem živimo.
Iako je industrija u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde odnosno u samom Goraždu, možda razvijenija više nego u nekim drugim krajevima BIH i Federacije BiH, ipak ekonomija nije dovoljno jaka da osigura punjenje budžeta bez grantova iz Federacije. Koliki su ti grantovi i na što se najčešće troše?
BPK Goražde je najmanji kanton unutar Federacije BiH. Sa svojim izvornim prihodima mi nismo u mogućnosti finansirati sve one ustavne nadležnosti koje se nalaze ispred jednog kantona. Često se čuo glas iz ovog kantona u smislu potrebe za podrškom viših nivoa vlasti i, zaist, mi smo uvijek imali podršku iz budžeta Federacije BiH. I ove godine smo dobili grant sredstva, a ono što posebno želim istaći, a ovom prilikom se i zahvaliti Vladi FBiH na čijem čelu je premijer Fadil Novalić, premijer Vlade Federacije, što su pravovremeno reagovali i donijeli odluku 3. jula 2019. godine na sjednici Vlade kojom se našem kantonu dodjeljuju grant sredstva u iznosu od tri miliona KM. Ono na čemu smo posebno zahvalni jeste da nismo dugo čekali da se ta grant sredstva uplate u budžet BPK Goražde. Nakon samo sedam dana, mi smo već imali na računu uplaćena ta sredstva. Ta sredstva su nam neophodna kako bismo, prije svega, sanirali deficit u budžetu BPK Goražde, jer poznato je da smo prilikom preuzimanja dužnosti zatekli akumulirani deficit od preko 7,5 miliona konvertibilnih maraka. Imajući u vidu da je budžet negdje oko 39 do 40 miliona KM, radi se, dakle, o jako velikom deficitu, ne računajući obaveze prema kreditu koji kanton treba da vraća na ime MMF-a i Saudijskog fonda. Dakle, to je deficit koji je jako zabrinjavajući, a koji ćemo mi pokušati u ovom mandatnom periodu sistemski rješavati na način da se svake godine smanji iznos tog deficita. Ova Vlada na čijem sam ja čelu po prvi put je, prije nego što je krenula u potrošnju tih grant sredstava, na sjednici donijela odluku kojom se raspoređuje u šta će se utrošiti ta grant sredstva. Za informaciju vaših slušatelja, ono šta ćemo mi potrošiti ta grant sredstva jeste da ćemo prije svega vratiti rate kredita prema vanjskom dugu što smo obavezni po Zakonu o izvršenju budžeta, jer su to prioriteti u plaćanju. Zatim ćemo određena grant sredstva prebaciti prema loklanim zajednicama, jer smo i njih planirali u ovim grant sredstvima. Također, odredili smo određni iznos sredstava za podršku privrednim subjektima kako bi se mogao implementirati Zakon o unaprijeđenju lokalnog poslovanja. Ostali iznos namijenjen je za tekuće obaveze. Jako je transparentan način trošenja grant sredstava i ja se nadam da će oni koji su nam ukazali povjerenje i prebacili ta sredstava, u konačnici biti zadovoljni načinom na koji mi to realiziramo.
Kako će novi Zakon o pravima demobiliziranih boraca biti proveden u BPK Goražde? Kada je usvojen, najglasniji su bili upravo bivši borci iz ovog kantona, plašeći se da im kanton neće moći dati ništa.
Kada je u pitanju boračka populacija, ja nikada neću pristati da parcijalno posmatram borce, bez obzira na kojem se dijelu teritorije BiH i FBiH nalaze, jer su svi oni bili borci Armije Republike BiH i branili ovo područje, tako da smatram da imaju ista prava i da ista prava trebaju da uživaju i da im se omogući uživanje istih prava. Prilikom donošenja zakona na federalnom nivou, bila sam pristalica da se taj zakon donese i da se na jedinstven način rješi pitanje boračke populacije i tu smo uvijek mi dali podršku i sa nivoa BPK Goražde. Istina, mi smo imali bojazan da mi kao kanton nećemo moći isfinansirati sve te naknade koje su predviđene tim zakonom. Koliko mi je poznato, i stav federalnog ministra za pitanja boraca gospodina Bukvarevića je identičan mom stavu, a to je da će se napraviti zajednički sastanak s predstavnicima svih kantona, kako bi se našlo jedinstveno rješenje, jer bi bilo jako nepravedno prema našim borcima. Uzeću primjer Kantona Sarajevo koji ima velika novčana sredstva, nema problema sa kojima se mi susrećemo, borci u Kantonu Sarajevo bi mogli realizirati ta prava dok borci u našem kantonu, Srednjebosanskom kantonu Hercegovačko-neretvanskom ili nekim drugim kantonima neće moći ostvarivati ista prava. Stoga, smatram da ti sastanci, a znam da će ih biti vrlo brzo, jer me o tome obavjestio ministar za boračka pitanja iz našeg kantona, trebaju da urode plodom da svi oni imaju jedinstven stav, prije svega o toj populaciji a znamo da je zakonom na federalnom nivou predviđeno da te naknade dobijaju borci starosti iznad 57 godina. Nama u obavezi jeste da se brinemo o borcima do 57 godina starosti i zaista treba insistirati da rješenje koje se donese bude identično za sve kantone i da tu bude neka solidarnost između kantona. Ukoliko Federacija ne može, a mi smo to i predlagali, da se posebno obezbijedi kod za nerazvijene kantone i one kantone koji nisu u mogućnosti da implementiraju obaveze iz zakona. Da, možda, postoji neki fond solidarnosti između razvijenih i manje razvijenih kantona, jer prava boračkih populacija treba da se jedinstveno i pravedno regulišu i tretiraju na području cijele FBiH.
Zdravstvo je, čini mi se, najveći problem stanovništva u ovom kantonu. Malo je specijalista i još manje dijagnostičkih aparata u Kantonalnoj bolnici. Pacijentima iz Goražda treba duplo više vremena da dođudo ispravne dijagnoze i terapije nego onim iz Sarajeva. Šta može i namjerava popraviti nova Vlada?
Mi ćemo se sistemski pozabaviti stanjem u zdravstvu BPK Goražde, s posebnim akcentom na Kantonalnu bolnicu. Dugo smo se borili da dobijemo ovu ustanovu i znamo šta ona znači, pogotovo za sve one koji su za vrijeme agresije bili na ovom području. Tada je bolnica ostala i mislim da ona treba kvalitetnije da se tretira i danas. Kada su u pitanju ljekari i zdravstveni radnici, mi ćemo sa nivoa Vlade BPK Goražde nastojati da postignemo kvalitetan sporazum odnosno potpišemo kolektivni ugovor koji je u fazi realizacije na način da se postigne bolji status ljekara unutar BPK Goražde a sa druge strane ćemo tražiti i kvalitetniji i veći nivo usluga koje se finansiraju iz Zavoda zdravstvenog osiguranja. Kada su u pitanju kapitalni projekti, tipa dijaliznog centra o kojem se dugo vremena pričalo, ja smatram da slušatelji zaslužuju da dobiju pravovremnu i kvalitetnu informaciju. Dakle, dijalizni pacijenti s područja našeg kantona koji se nalaze u jako teškoj situaciji i koji su prisiljeni da putuju više od sto kilometara u jednom pravcu i nazad, zaslužuju od nas da im rješimo pitanje izgradnje hemodijaliznog centra. Isto tako ću kazati da informacije koje su išle iz ovog kantona u smislu koje su sve pretpostavke i radnje trebale da se urade da bi se otvorio hemodijalizni centar, netačne iz razloga što smo mi dobili potpunu analizu urađenog do sada i onog što treba uraditi. Reći ću da smo na samom početku, iz razloga što pravilnik o uslovima izgradnje hemodijaliznog centra propisuje jako stroge uvjete i način na koji se može izgraditi hemodijalizni centar. Da bismo u konačnici izgradili nešto što će poslije dobiti dozvolu od Federalnog ministarstva za zdravstvo, mi moramo krenuti onako kako to pravila i propisi nalažu. Vrlo brzo ćemo revidirati projekte koji su urađeni i na jedan transparentan, i ovaj put, pravi način, u skladu sa zakonskim propisima, krenuti u rješavanje hemodijaliznog centra. U konačnici, cilj nam je da svi stanovnici BPK Goražde imaju visok stepen zdravstvenih usluga a sa druge strane da imamo zadovoljne ljekare koji će željeti da ostanu na području BPK Goražde, jer svi smo mi konzumenti usluga Kantonalne bolnice i potencijalni pacijenti.