Šta je to što ostavljate novoj vlasti, odnosno možete li kazati šta je to što ste, možda, propustili učiniti?
Prije svega, imamo jednu činjenicu da u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde po prvi put imamo jedan kontinuitet u radu izvršne vlasti, odnosno da imamo jedan mandat koji je iskorišten u punom kapacitetu, odnosno u kapacitetu od četiri godine.
Ono što ostavljamo za naredni period jeste, prije svega, posmatranje Bosansko-podrinjskog kantona kao jednog kontinuiteta, kao jedne administrativne jedinice koja postoji preko dvadeset godina. Ono što je suštinska stvar koju ostavljamo, to su projekti za čiju smo realizaciju privukli sredstva sa strane, s viših nivoa vlasti. Ovaj put, kanton je po prvi put kvalitetno pozicioniran u Listi javnih investicija Federacije i kroz taj dokument i kroz realne procedure koje se dešavaju kroz provedbu tendera i kroz izbor izvođača i onih aktivnosti koje slijede, u ovaj kanton je usmjereno projekata u vrijednosti preko 200 miliona KM, što je, zaista, jedna nova vrijednost i jedna olakšavajuća okolnost za naredni mandat rada Vlade Bosansko-podrinjskog kantona. Dakle, to su, prije svega, projekti u oblasti cestogradnje, odbrana od poplava, stanogradnje, projekti vezani za IFAD programe, dakle projekti ruralnog razvoja, i niz projekata vezanih za programe zapošljavanja koji se implementiraju kroz Službu za zapošljavanje.
Ono što najviše zanima građane, jeste, kada će početi izgradnja tunela Hranjen?
To je, zaista, jedno pitanje koje je u javnom prostoru, kada govorimo o Bosansko-podrinjskom kantonu prisutno jako dugo. Mogu reći da smo mi u ovom mandatu rada Vlade shvatili da nam za ovu priču treba projekat, da nam trebaju obezbijeđene procedure i sredstva i čini mi se da smo ovaj put, slobodno mogu reći, išli prema ta tri fronta, što je rezultiralo da u ovom trenutku imamo izabranog izvođača radova. To je firma Euroasfalt sa kojom je zaključen ugovor o izvođenju radova.Imamo započetu efektivnost tog ugovora, dakle , firma Euroasfalt je već na terenu i poduzima određene radove u smislu izgradnje kampa i svih onih pripremnih radova za početak bušenja tunela Hranjen i, na kraju krajeva, imamo, u onom operativnom dijelu, doznačen već jedan dio sredstava u vidu avansa, što je zapravo jedna garancija da po sticanju kvalitetnijih vremenskih uslova i po okončanju izbora kvalitetnog nadzora, možemo očekivati intenzivne radove. Mi, naravno, planiramo jako brzo da i ozvaničimo, na simboličan način, početak radova.
Mnogi Bosansko-podrinjski kanton nazivaju privrednim čudom, a budžet ipak zavisi od Federacije BiH. Zašto je to tako?
To, zapravo, i jeste jedan paradoks kada govorimo o Bosansko-podrinjskom kantonu. Mi često ističemo da svaki kanton, bez obzira da li je on veći ili manji, mora servisirati sve ono što je pred njim definisano Ustavom Federacije i Ustavom kantona i, u tom kontekstu, Bosansko-podrinjski kanton se ne razlikuje od drugih kantona. Taj nivo obaveza koji stoji pred kantonom uslovljava određen nivo finansijskih sredstava. Kanton ne ostvaruje vlastite izvorne pihode da može pokriti sve to i zbog toga je, u određenom smislu, i pozicioniran i kod raspodjele javnih prihoda. Zapravo, servisiranje svih tih obaveza često zavisi od doznačavanja sredstava granta. Ja moram ovom prilikom istaći da smo se mi u ovom mandati zaista suočili sa nekoliko nepovoljnih činjenica, a to je, prije svega, implementiranje rezultata popisa iz 2013. godine, što se jako odrazilo na finansijsku situaciju u Bosansko-podrinjskom kantonu i općine u njegovom sastavu i što, sa našeg aspekta, možda nije bilo adekvatno definisano. Evo, imamo i ovu situaciju sad sa definisanjem Doma naroda. Ističu se stavovi da popis iz 2013. nije referentan statistički podatak i činjenica. Kod raspodjele javnih prihoda to je uvaženo i to se, u odnosu na nas, jako nepovoljno odrazilo.
Gospodine Okoviću, prema Vašem mišljenju, ko će biti nova vlast u Bosansko-podrinjskom kantonu?
Mi, dakle, trenutno imamo činjenicu da postoje određeni trendovi u državi, prije svega u Federaciji, da izborni pobjednici, u određenom smislu nisu sto posto u situaciji da formiraju vlast u kantonima. Slična situacija je i u Bosansko-podrinjskom kantonu. Za mene je prirodan, logičan okvir da to urade stranke koje su osvojile najveći broj glasova, međutim, na kraju krajeva, demokratija poznaje činjenicu da ko ima veći broj ruku u zakonodavnim tijelima, on je samim tim u situaciji da formira vlast i da čini novu vlast. Za mene je najbitnija činjenica da koja god to bude vlast, da shvati Bosansko-podrinjski kanton kao jedan kontinuitet i, na svu sreću, moram reći da u čitavom ovom periodu postojanja Kantona, to je jedna nit, srž koja se provlači u radu kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti.