“Svi ljudi rođeni su slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima” kaže prvi član Opće povelje o ljudskim pravima. Rođenjem i prvim trenucima života, čovjek poseduje ljudska prava. Ona su zagarantovana, neotuđiva i regulisana nizom međunarodnih dokumenata.
Opća skupština UN-a proglasila je 10. decembar/prosinac kao Međunarodni dan ljudskih prava, kako bi se usmjerila pozornost “naroda svijeta” na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i sve države.
Potpisivanjem Opće deklaracije o ljudskim pravima (1948. godine) po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato je pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika” i pri tome udaren kamen temeljac za Međunarodni dan ljudskih prava.
Ovim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka – od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.
Međunarodna povelja o ljudskim pravima se sastoji od Opće deklaracije o ljudskim pravima i Međunarodne konvencije o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te o građanskim i političkim pravima, koje je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda 16. decembra 1966. godine.
Svi članovi Ujedinjenih nacija Poveljom su obavezani na pojedinačne i zajedničke akcije s ciljem stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja neophodnih za miroljubive i prijateljske odnose između naroda, zasnovane na poštovanju načela ravnopravnosti i samoopredjeljenja naroda.
Ovaj dan se u BiH obilježava velikim brojem manifestacija u okviru kojih se ukazuje na položaj ljudskih prava.